KAKO SE SMANJUJE VISOK HOMOCISTEIN
Šta je Homocistein, njegov klinički značaj, posledice i pristup funkcionalne medicine smanjenju nivoa homocisteina
Homocistein je sumporna aminokiselina koja nastaje u organizmu kao međuprodukt u metabolizmu esencijalne aminokiseline metionina. Iako se homocistein ne unosi direktno hranom, on ima važnu ulogu u metilaciji DNK, sintezi proteina i detoksikaciji organizma.
U zdravom organizmu homocistein se ne zadržava dugo u krvi – on se stalno pretvara nazad u metionin ili u cistein, pomoću vitamina B6, B9 (folat), B12 i drugih kofaktora. Kada ovi procesi ne funkcionišu pravilno, dolazi do nakupljanja homocisteina u krvi, što se naziva hiperhomocisteinemija.
Povišen homocistein, više od 9, danas se smatra ranim markerom za oštećenje krvnih sudova, neurodegenerativne bolesti i metaboličke poremećaje. Funkcionalna medicina ga posmatra kao pokazatelj poremećaja metilacije, oksidativnog stresa i mitohondrijske disfunkcije — procesa koji stoje u osnovi hroničnih bolesti. Problem sa homocisteinom je što kada postane visok u krvi, on ubrzano oštećuje krvne sudove i vodi infarktu.
Biohemijska pozadina
Homocistein se metaboliše kroz dva glavna puta:
-
Remetilacija – vraćanje homocisteina u metionin, pomoću:
-
Vitamin B12 (kobalamin) – kofaktor enzima metionin-sintaza
-
Folat (vitamin B9) – u aktivnom obliku 5-MTHF (metiltetrahidrofolat)
-
Alternativno, betaine (trimetilglicin, TMG) takođe može remetilovati homocistein u jetri.
-
-
Transsulfuracija – pretvaranje homocisteina u cistein pomoću:
-
Vitamin B6 (piridoksal-5-fosfat) kao kofaktor enzima cistation-beta-sintaza (CBS)
-
Ovaj put takođe proizvodi glutation, glavni antioksidans u ćelijama.
-
Nedostatak bilo kog od ovih vitamina, ili genetske varijante kao što je MTHFR mutacija, mogu dovesti do povišenog homocisteina.
Normalne i optimalne vrednosti Homocisteina
| Tumačenje | Homocistein (µmol/L) | Značenje |
|---|---|---|
| Optimalno (funkcionalno) | 5–8 | Idealna metilacija i antioksidativna zaštita |
| Normalno (laboratorijski opseg) | 5–12 | Klinički prihvatljivo, ali suboptimalno |
| Povišeno | 12–15 | Povećan rizik od kardiovaskularnih oštećenja |
| Značajno povišeno | 15–30 | Jasno patološko stanje |
| Jako povišeno | >30 | Genetski ili teški nutritivni deficit |
Funkcionalna medicina teži nivou 6–8 µmol/L kao idealnom cilju za prevenciju bolesti. Homocistein visine 10 je već početak bolesti a sve iznad toga je alarm za brzu reakciju i otpočinjanje terapije.
Posledice povišenog homocisteina
Homocistein oštećuje endotel krvnih sudova, smanjuje stvaranje azot-monoksida (NO) i povećava stvaranje slobodnih radikala.
Rezultat su:
-
zadebljanje i ukočenost arterija,
-
pojava mikroupala,
-
povećana sklonost ka zgrušavanju krvi.
Smatra se da svako povećanje homocisteina za 5 µmol/L podiže rizik za srčani ili moždani udar za 20–30%. Konkretno, ako imate homocistein 18 µmol/L šanse da dobijete infarkt su 50%.
Povišen homocistein utiče na sintezu neurotransmitera (serotonin, dopamin) i dovodi do oštećenja mijelinskog omotača nerava.
Posledice su:
-
slabija koncentracija i pamćenje,
-
povećan rizik od Alchajmerove bolesti,
-
depresija i anksioznost,
-
neuropatije kod osoba sa deficitom vitamina B12.
Homocistein ometa stvaranje kolagena, pa su kosti i tetive slabije. Starije osobe i žene u menopauzi sa visokim homocisteinom imaju veći rizik od osteoporoze i preloma.
Povišen homocistein povezan je i sa:
-
insulinskom rezistencijom,
-
policističnim jajnicima (PCOS),
-
komplikacijama u trudnoći (pobačaji, preeklampsija),
-
hipotireozom, jer usporen metabolizam povećava homocistein.
Funkcionalna medicina i dijagnostika
Pre uvođenja terapije, potrebno je uraditi detaljnu procenu:
-
Vitamin B6, B9 i B12 u krvi (po mogućnosti i holotranskobalamin i metilmalonska kiselina).
-
Genetski test za MTHFR i CBS mutacije.
-
Upalni markeri (CRP, fibrinogen).
-
Funkcija bubrega i štitne žlezde.
-
Oksidativni stres – nivo glutationa i ukupni antioksidativni kapacitet.
Protokol za snižavanje homocisteina
Ključni suplementi za snižavanje Homocisteina su kompleks vitamina B, posebno metil folat i vitamin B12, kao i prateći kofaktori:
Vitamin B kompleks visoke doze - 2 tablete dnevno
5-MTHF (aktivni folat) - 400 µg dnevno, aktivira remetilaciju, posebno kod MTHFR mutacije
Vitamin B12 Metilkobalamin - 1000 µg dnevno, sublingvalno, pretvara homocistein u metionin
PABA - 500 mg dnevno
Lugolova otopina - 2 puta po 4 kapi dnevno, izvor joda koji reguliše rad tiroidne žlezde
Selen - 200 mcg dnevno, pije se uz Lugolovu otopinu jer selena kontroliše jod
Cink - 50 mg dnevno, potreban za metionin-sintazu
Magnezijum citrat ili bisglicinat - 2 puta 400 mg dnevno, kofaktor za mnogo enzimskih reakcija
Mora se napomenuti da se mora uzimati vitamin B12 ali samo kao Metilkobalmin, i to u vidu longezeta koje se tope u ustima, jer se samo u tom obliku može upotrebiti za problem sa Homocisteinom. Treba birati što jači kompleks vitamina B, preporučuje se Selen iz prirodnih izvora (celer), Cink se koristi 60 dana pa se pravi pauza od dve nedelje, izbegavati Magnezijum oksid i treba koristiti Šveden biter za blago razredjivanje krvi i bolju viskoznost.
Dodatna podrška terapiji
- Šveden Bitter eliksir - blago razredjuje krv i smanjuje stvaranje trombova. Dovoljno je jednom dnevno ga uzeti pola kafene kašičice
- N-acetilcistein (NAC) – 600–1200 mg dnevno, za povećanje glutationa i čićenje jetre.
-
Koenzim Q10 – 100–200 mg dnevno, podrška mitohondrijama, bolja cirkulacija.
-
Omega-3 masne kiseline – 1–2 g EPA/DHA dnevno, smiruju upalu. Mogu biti kapsule ribljeg ulje, ulja od rakčića ili ulje od algi.
-
Vitamin C i E – štite krvne sudove od oksidacije. Vitamin C uzimati 2 x 1 gram dnevno.
Ishrana za normalizaciju homocisteina
Prehrana je osnov terapije u funkcionalnoj medicini. Preporučene namirnice su:
-
Lisnato zeleno povrće (spanać, kelj, blitva) – bogato folatom.
-
Riba, jaja, meso i fermentisani mlečni proizvodi – izvor B12.
-
Banana, krompir, semenke suncokreta – izvor B6.
-
Cvekla, spanać, kinoa – prirodni izvor betaina.
-
Beli i crni luk, brokoli, kupus – sadrže sumpor za sintezu glutationa.
Izbegavati:
-
Previše crvenog mesa (metionin bez kofaktora).
-
Prerađenu hranu, šećere i trans masti koje izazivaju inflamaciju.
-
Alkohol i pušenje koji troše B-vitamine.
Praćenje i održavanje
-
Početna merenja: pre terapije.
-
Kontrola posle 8–12 nedelja: cilj je nivo ispod 8 µmol/L.
-
Kada se stanje stabilizuje, prelazi se na održavanje uz B-kompleks i ponovnu kontrolu svakih 6–12 meseci.
Posebne situacije
MTHFR mutacija - Osobe sa MTHFR polimorfizmom ne bi trebalo da koriste sintetičku folnu kiselinu, već isključivo 5-MTHF (aktivni folat) uz metilkobalamin i riboflavin.
Starije osobe - Kod starijih je apsorpcija B12 smanjena, pa su poželjniji sublingvalni ili injekcioni oblici.
Trudnice - Održavanje homocisteina ispod 8 µmol/L smanjuje rizik od pobačaja i defekta nervne cevi. Aktivni oblici folata i B12 su sigurniji od sintetičke folne kiseline.
Homocistein je više od laboratorijskog broja – on je biomarker zdravlja ćelija, mitohondrija i krvnih sudova. Povišen homocistein ukazuje na poremećaj metilacije, deficit vitamina B i oksidativni stres, ali se uz pravilnu intervenciju može potpuno normalizovati.
Kombinacija metilovanih B-vitamina, antioksidativne podrške, zdrave ishrane i funkcionalnog stila života obnavlja prirodnu ravnotežu organizma i smanjuje rizik od hroničnih bolesti.
Princip funkcionalne medicine glasi: „Normalizuj metilaciju – normalizuj funkciju.”
